O aktivizmu

Aktivizam rukeŠta je aktivizam?

Aktivizam je nenasilna vrsta borbe za podizanje svijesti i rješavanje problema u kojoj se nalazi odredjena grupa ljudi ili okolina. Putem aktivizma pažnja se skreće na ugroženu populaciju ili okolinu i na probleme u kojima se nalaze, a kojima se odredjena aktivistička grupa bavi. 

Aktivizam je planirano ponašanje da bi se postigli socijalni ili politički ciljevi kroz aktivnosti kakve su podizanje svijesti, stvaranje koalicija, vođenje političkih kampanja, proizvodnja informativnog materijala, stvaranje publiciteta, kao i preduzimanje drugih akcija kako bi se uticalo na socijalne promjene. Socijalni rad u zajednici posebno stimuliše razvoj onih oblika aktivizma koji stimulišu promjene i utiču na poboljšanje uslova života, posebno marginalizovanih grupa i ugroženih pojedinaca/ki. Uslov za to je samoorganizovanje pojedinaca/ki i grupa.

 

Ko je aktivista?

Aktivista/kinja je pojedinac/ka koji/a se bavi aktivizmom a čije akcije imaju za cilj socijalnu promjenu

Aktivisti posvećeni društvenim promjenama su obično u jednoj oblasti više angažovani nego u drugoj, pa tako postoji: mirovni aktivizam, ekološki aktivizam, feministički aktivizam, LGBT aktivizam itd.

Zašto aktivizam?

Cilj samog aktivizma jeste da preko aktivnosti uspije da unaprijedi stanje, podigne svijest, zaštiti, spriječi nasilje, sve u zavisnosti o kojem tipu aktivizma govorimo (socijalni, ekonomski, politički ili ekološki aktivizam). Dakle, aktivizam igra važnu ulogu u stvaranju boljih uslova za život cijele planete.   

Šta je omladinski aktivizam?

Omladinski aktivizam znači aktivno učešće mladih u rješavanju za njih relevantnih pitanja i donošenju odluka u lokalnim zajednicama kao i na državnom nivou.

Aktivizam mladih najčešće podrazumijeva:

  • - zajednički poduhvat mladih;
  • - prilike za sticanje novih stavova, znanja i vještina;
  • - skup različitih interesovanja, talenata, mogućnosti i potreba (timski rad);
  • - lični doprinos mladih u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i interesa;
  • - zasnovanost na potrebama mladih;
  • - mogućnosti za nova iskustva i izazove;
  • - koristan je mladima i/ ili zajednicama.

Biti aktivan znači znati šta hoćeš i želiš, i uraditi to. To znači uticati na odluke o ličnom razvoju, razvoju  tvoga grada, tvoje zajednice, osim škole i kafića imati i druge aktivnosti koje će ti omogućiti da putuješ, upoznaješ nove ljude, stičeš nova znanja (npr. o održivom razvoju, ljudskim pravima, ravnopravnosti polova, evropskim integracijama i dr.) i vještine (projektnog menadžmenta, komuniciranja, lobiranja, debatovanja, marketinga). 

Biti aktivan je jako bitno u životu. Dakle, ako si mlad, odnosno mlada, imaš od 15-30 godina, i imaš navedene osobine aktivne osobe ti si na neki način već omladinski aktivista/ aktivistkinja. 

Značaj omladinskog aktivizma

Mladi predstavljaju izuzetno značajnu kategoriju stanovništva i buduće nosioce promjena. Zato je neophodno posvetiti adekvatnu pažnju njihovim potrebama, stavovima i željama, kao i podršci i razvoju omladisnkog aktivizma.

Metode aktivizma:

  • Agitacija - pokret, kretanje, nemir; marljivo zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu, stvar ili protiv neke osobe ili stvari
  • Građanska neposlušnost - odbijanje građana da se povinuju zahtjevima i zakonima vlasti, često na nenasilan način i uz kolektivno masovno učešće.
  • Komjuniti bilding – polje u praksi usmjereno ka stvaranju ili unaprijeđenju zajednice među pojedincima u okviru lokalne (npr. komšiluk) ili medju oblastima sa zajedničkim interesima. Komjuniti bilding koristi sljedeće metode:
  • Disidentsko djelovanje – djelovanje otpadnika (protivnik državno-političkog sistema; onaj koji se izdvaja po mišljenju od vladajuće većine)  preko umjetnosti ili putem direktnog obraćanja javnosti.
  • Lobiranje - tehnika javnog zagovaranja, odnosno umjetnost ubjeđivanja, a predstavlja niz akcija kojima je cilj izvršiti uticaj na donosioce odluka. Lobirati ne znači samo uticati, već prije svega analizirati i shvatiti problem, kako bi onima koji odlučuju, objasnili suštinu i posljedice. Prema rječniku Vebsters Dikšneri, lobiranje je obraćanje članovima parlamenta u namjeri da se utiče na zakonodavstvo.
  • Bojkot - bilo koji oblik borbe koji se sastoji u prekidanju svake veze sa nekim ili potpuno prekidanje svakodnevnog funkcionisanja bilo kojeg oblika uređenja (npr. veganstvo)
  • Medijski aktivizam – koristi medije i komunikacione tehnologije za socijalne i političke pokrete.
  • Protest – energični javni prigovor ili istup protiv nečijeg djelovanja koje se smatra nepravilnim.
  • Aktivizam mladih - aktivno učešće mladih u rešavanju za njih relevantnih pitanja i donošenju odluka u lokalnim zajednicama kao i na državnom nivou.

Volonterizam

Šta je volonterizam i ko su volonteri?

Volonterizam je mobilizacija i angažovanje pojedinaca/ki i grupa koji dobrovoljno pristaju da pomažu određenoj populaciji, uz adekvatnu selekciju i pripremu. Volonterizam je zasnovan na idejama samopomoći, uzajamne pomoći i čovjekoljublja. Najčešće se sprovodi u vjerskim, humanitarnim, socijalnim kao i nevladinim organizacijama. Volonteri se vode kao neprofesionalci, ali uz dobru selekciju, pripremu, superviziju i informisanost mogu postići znatni stepen profesionalizma.

Značaj volonterizma:

Volonterizam je od velikog značaja za rješavanje brojnih problema koji postoje u svakoj zajednici, kao i za jačanje solidarnosti članova zajednice.

Koja je uloga volontera?

Volonteri i volonterke danas igraju važnu ulogu u dobrobiti i napretku u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju i u nacionalnim ili drugim programima za humanitarnu pomoć, tehničku saradnju i promociju ljudskih prava, mira i demokratije. Ljudi koji svoj rad dobrovoljno poklanjaju blagostanju zajednice i društva u kojem žive osnova su mnogih nevladinih organizacija, udruženja itd.

Zašto biti volonter?

Volontiranje, kao oblik građanskog aktivizma, ističe ono najbolje u čovjeku, menja svijest ljudi, poboljšava kvalitet života, razvija toleranciju, ruši predrasude i negativne stereotipe. Volonterskim radom ne dobijaju samo krajnji korisnici tog rada već i sami akteri, tj. volonteri, jer dobijaju nova iskustva i, što je najvažnije, jer se osjećaju korisno.

Odlike volontiranja:

  • dobrovoljnost - obavlja se bez ikakve prisile, slobodno;
  • neplaćenost - ne radi se iz želje za zaradom, nego besplatno;
  • solidarnost - radi se iz suosjećanja s drugim, iz želje da se nekom pomogne.

activism1

REFERENCE

  1. ^http://old.mingl.rs/netakcija
  2. ^http://en.wikipedia.org/wiki/Activism
  3. ^http://sr.wikipedia.org/sr-el/Aktivizam
  4. ^http://webastromedia.com/czor/index.php?option=com_content&view=article&id=112&Itemid=21&lang=en