LGBT zajednica najvidljivija u Podgorici

mne-pride-2014-3LGBT zajednica u Podgorici je mnogo vidljivija nego u ostalim crnogorskim opštinama, ocijenjeno je na panel diskusiji „Doprinos unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“. S diskusije je, takođe, poručeno da mora postojati svijest da su svi pojedinci različiti i da razlike ne smiju biti razlog diskriminacije.

Panel diskusiju je organizovalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji s nevladinim organizacijama (NVO) Juventas i Kvir (Queer) Montenegro.

Izvršna direktorica Juventasa, Jelena Čolaković saopštila je da će diskusije biti organizovane u još deset crnogorskih opština s kojima je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava potpisalo Memorandume o saradnji u borbi protiv diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. „Cilj panel diskusije je doprinos implementaciji pravnog i strateškog okvira u oblasti ljudskih prava LGBT osoba“, navela je Čolaković.

Predsjednik Skupštine Glavnog grada, Dorđe Suhih, kazao je da poziv da učestvuje na panelu smatra izuzetnom čašću, ali i obavezom da istakne ostvarene rezultate i proritete grada za naredni period, a sa ciljem promocije prava LGBT osoba. „Kao neko ko poštovanje ljudksih prava smatra civilizacijskom tekovinom i obavezom svakog pojedinca, društva i institucija nastojim da svojim angažmanom doprinesem da Crna Gora zaista bude zemlja u kojoj će se poštovati, dostojanstvo, prava i slobode čovjeka nezavisno od vjerske i nacionalne pripadnosti, pola i seksualne orjentacije“, rekao je Suhih.

Društvo, kako je poručio, mora biti svjesno da su svi pojedinci različiti i da razlike ne smiju biti razlog diskriminacije. Suhih tri održane parade ponosa smatra veoma bitnim i one su, kako je naveo, pokazatelji rada učesnika u tom procesu i postignutih rezultata. On je istakao da je, zahvaljujući zajedničkim naporima svih aktera društva i civilnog sekota, stanje u Glavnom gradu po pitanju vidljivosti i prihvatljivosti LGBT zajednice mnogo bolje nego ranije.

„Uvjeren sam da će u narednom periodu položaj te zajednice i u suštinskom smislu biti bolji i da će se odraziti na kvalitet njihovog svakodnevnog života i iskorijenjivanju diskriminacije koja je i dalje prisutna“, poručio je Suhih.

Prema njegovim riječima, to je težak i dugotrajan proces i on pokazuje da, i u zemljama s razvijenijom demokratijom, i dalje ima primjera diskriminacije i ekstremnih aktivnosti.

Suhih je najoštrije osudio napad u Orlandu u kojem je ubijeno oko 50 pripadnika LGBT zajednice. On smatra da sve institucije, predstavnici civilnog sektora i mediji treba zajednički da nastave da stvaraju uslove kako bi se građani Crne Gore osjećali sigurno, bez obzira na različitost. „Vjerujem da ćemo podizanjem nivoa informisanosti građana i predstavnika institucija o važnosti njihovog djelovanja, uspjeti da podignemo nivo poštovanja ljudksih prava i samim tim osiguramo temeljnu implementaciju pravnog i strateškog okvira u oblasti ljudksih prava LGBT osoba“, ocijenio je Suhih.

On je poručio da u naredom periodu treba ubrzati započete procese i da je ta to potrebna podrška cijelog društva. „Jer to niko ne može sam uraditi. To treba da bude zajednička borba za bolje i sigurnije sjutra za sve nas“, kazao je Suhih.

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, rekao je da se pojedinac stara o ljudskim pravima tek ona kada njemu bivaju povrijeđena. „Kada su u pitanju tuđa, onda smo prilično skeptični i vrlo često suzdržani kada se to treba zaštititi“.

„Građanska tradicija i ono što bi Crnoj Gori trebao da donese novi talas demokratije ne samo da je zakasnio nego i zaostao, jer smo mi praktično zemlja koja je uskočila u koncept građanskog drutva i pritom zaboravila neke stvari“, naglasio je Bjeković.

Pripadnici LGBT zajednice, kako je naveo, ne traže ništa više ni manje nego što pripada svim crnogorskim građanima. „Želimo da skinemo teret straha LBGT zajednice, koji su dugo vremena bili na marginama društva i skriveni u svojim problemima i odnosu prema javnošću“, rekao je Bjeković.

On je ukazao da je na instituciji Zaštitnika veoma težak posao zbog, kako je pojasnio, obaveze da svima objasni da zadatak nije odbraniti samo jednu kategoriju populacije i da veoma često nema aktivan prsitup da se bave problemima zajednice.

Bjeković je rekao da se od lokalnih zajendica očekuje da pomognu da se prevaziđu osnovne predrasude. „Jer, seksualna orijentacija nije pitanje vaspitanja već prirodnog prava koje ima svaki građanin u Crnoj Gori“.

Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava, Blanka Radošević Marović, istakla je da se Ministarstvo za ljudska i manjinska prava godinama bavi problemom zaštite od diskriminacije LGBT osoba.

Podloga za to je, kako je navela, Strategija unpređenja kvaliteta života LGBT osoba za period od 2013. do 2018.

„Strategija ima za cilj poboljšanje položaja LGBT populacije i njihove bolje integracije u crnogorsko društvo. I ona je sistemski odgovor Vlade Crne Gore na uočeni nivo homofobije i diskriminacije prema ovoj društtvenoj grupi“, pojasnila je Radošević Marović.

On je kazala da je potrebno sarađivati sa opštinama kako bi se prava LGBT osoba promovisala na lokalnom nivou, pokušati razbiti predrasude u takvim sredinama i pokazati da je sekusalna orjentacija dio ličnost svakog čovjeka. „To je proces koji traje i možemo biti zadovoljni kako se kod nas razvija, ako se uzme u obzir da se ta tema tek prije par godina pojavila na javno društvenoj sceni u Crnoj Gori“, rekla je Radošević Marović.

Prema njenim riječima, LGBT zajednica, u Crnoj Gori, je za vrlo kratko vrijeme postala vidljiva.

Izvršni direktor Kvir Montenegra, Danijel Kalezić, kazao je da podrška predstavnika lokalne samouprave mnogo znači u rušenju predrasuda prema LGBT osobama.

On smatra da Glavni grad i lokalne smouprave treba da nastave da podržavaju zaštitu ljudskih prava i budu više medijski vidljivi i angažovani.

Kalezić je istakao da je u Podgorici LGBT populacija vidljiva, ne u svakodnevom životu i na ulici, ali da je u drugim opštinama potpuno nevidljiva.

„Mislim da ćemo panel diskusijama i onome što slijedi kasnije postaviti dobar temelj da ohrabrimo LGBT osobe da se osjete dovoljno slobodnim, budu vidljivije i krenu da se bore za svoja prava“, ocijenio je Kalezić.