"Otvorena katedra" u Nikšiću: Okrugli sto posvećen marginalizovanim grupama

Okrugli sto u NiksicuU okviru programskih aktivnosti Otvorena katedra na Filozofskom/Filološkom fakultetu u Nikšiću organizovan je okrugli sto posvećen marginalizovanim grupama.

Marina Vujačić, izvršna direktorka Udruženje mladih sa hendikepom u Crnoj Gori, kazala je da nikada u životu nije željela da bude ista i da se poistovjećuje sa drugima u bilo kom smislu, ali da želi da bude jednaka.

„Ne razlikujem se sa drugima samo po osnovu invaliditeta, nego po mnogim drugim stvarima. Upravo invaliditet me naučio da budem bolja osoba, mnogo tolerantnija, da više i šire razumijem stvari oko sebe nego oni koji nemaju takvu specifičnost ili različitost. Invaliditet me nije ograničio u mogućnostima, ograničavali su me ljudi, različito tumačenje mog invalididteta i pokušaja da drutšvo bude veći stručnjak za mene samu i da znaju više šta je meni potrebno“, kazala je Vujačić.

Prema njenim riječima Univerzitet Crne Gore i Ministarstvo prosvjete ne promovišu dovoljno politiku uključivanja marginalizovanih grupa u sistem obrazovanja, smatrajući da je dovoljno da donesu zakone, ali ne i da rade na njihovom sprovođenju. Kazala je da je porazna činjenica da su od 16 fakulteta u Podgorici samo tri djelimično pristupna osobama sa invaliditetom. Istakla je i da se u Crnoj Gori sa inkluzijom krenulo „naopako“ jer nijesu stvoreni uslovi da se u tu priču krene.

Pohvalila je Filozofski fakultet i njihov napor da budu pristupačni za sve studente i dodala da su mnogi zaboravili da je osnovni uslov da bi neko sa fizičkim invaliditetom upisao fakultet pristupačnost, arhitektonsko prilagođavanje.

„Ne treba da se mi prilagođavamo sistemu, nego on nama. Ne treba da se jedna osoba s invaliditetom osjeća loše ako treba cijela grupa da silazi zbog nje na prizmelje, ili da se cijeli studijski program prebacuje na prizemlje“, kazala je Vujačić.

Dodala je da promjene uvijek dolaze od institucija i da su pored institucija i sistema za bolje stanje odgovorne i osobe sa invaliditetom koje treba se pobune i traže ono što im pripada jer samo će tako početi da se rješava konkretan problem.

Sokolj Beganaj, prvi Rom koji je u Crnoj Gori završio fakultet i prvi Rom koji je počeo da radi u nekoj državnoj instituciji, a koji će uskoro magistrirati na Filozofskom fakultetu, kazao je da je niz aktivnsoti rezultiralo veoma značajnim, ali ne i dovoljno pozitivnim promjenama u primjeni strategije integracije Roma i Egipćana.

„Još uvijek prisutna stgima i diskriminacija prema romskoj i egipćanskoj polulaciji jedna je od glavnih prepreka za njihovo puno uključivanje u sistem obrazovanja. Pored toga, siromaštvo, uslovi stanovanja, tradicija, maloljetnčki brakovi, takođe doprinose njihovoj isključenosti iz školskog sistema“, kazao je Beganaj.

Da bi se to promijenilo potrebno je krenuti od predškolskogobrazovanja i što veći broj djece RE opulacije upisati u vrtiće. Prošle godine je u pripremne vrtiće bilo upisano 108 djece romske i egipćanske populacije. Ove godine osnovnu školu pohađa 1.438 učenika RE populacije i broj se, prema riječima Beganaja, za deceniju znatno povećao. Tako je školske 2001/02. godine bilo obuhvaćeno samo 536 učenika, dok ih je deset godina kasnije uključeno 1583. Kada je u pitanju srednja škola ove godine je u nastavni proces uključeno 99 učenika romske i egipćanske populacije.

„Minstarstvo za ljudska i manjinska prava svake godine obezbjeđuje sredstva za stipendiranje srednjoškolaca i studenata, pripadnika romske i egipćanske populacije, kako bi iste motivisali da dosegnu što veći obrazovni nivo, samim tim, integraciju u društvo i smanjenje začaranog kruga siromaštva koji ovu populaciju karakteriše. Srednjoškolcima se isplaćuju stipendije u iznosu od 60 eura, a studentima 150 eura na mjesečnom nivou. Godišnje se za ovu namjenu u budžetu opredijeli blizu 80.000 eura“, kazao je Beganaj, koji je zaposlen u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

Trenutno na fakultetima u Crnoj Gori studira 20 studenata RE populacije.

Danijel Kalezić, izvršni direktor Qveer Montenegro, crnogorska LGBTIQ asocijacije, kazao je da je mržnja prema drugima nešto što vučemo iz prošlosti.

„Nekako smo iz generacije u generaciju učeni da mrzimo, tražimo način da napravimo dodatne podjele, a ne da budemo zajedno. Mi koji organizujemo prajd često nam se prigovara momenat ponosa. Mi koji smo vidljivi, imali smo periode u svom životu u kojima nijesmo bili hrabri kao sad, mada to bih prije nazvao spremnoštću da svoj život živim onako kako treba, bez obzira na to šta će ko da kaže i misli o tome. Svi smo prošli fazu skrivanja, života u strahu, fazu koja je podrazumijevala dosta patnje, borbe sami sa sobom, članovima naših porodica, sa okolinom.“, kazao je Kaezić.

Ne mali broj LGBT osoba u takvim periodima, kazao je Kalezić, prolazi i strašne depresivne faze koje se znaju završiti i samoubistvom.

„Kada neko prođe sve to u životu i nađe snage u sebi da bude spreman da živi svoj život slobodno, bez obzira na to kako će ko da reaguje, onda nakon toga možemo da budemo ponosni na snagu što smo imali da izdržimo i spremnost da naprvimo korak i založimo se za one LGBT osobe koje žive kao mi nekad. Skoro sve LGBT osobe u Crnoj Gori i dalje žive onako kako sam ja prije deset godina“, kazao je Kalezić.

Prema riječima dekana Filozofskog fakulteta doc.dr Gorana Barovića ta ustanova je uvijek otvorena za sve, a sada su željeli da posebnu pažnju posvete marginalizovanim grupama – osobama sa hendikepom, Romima i pripadnicima LGBT populacije. Nnajavio je da će do kraja mjeseca krenuti radovi na ugradnji lifta tako da će naredne školske godine sve prostorije fakulteta biti pristupne za lica koja imaju problema sa kretanjem.

„Filozofski fakultet nastavlja da na okruglim stolovima razmatra probleme u obrazovanju. Otvoreni smo za sve programe nevladinih organizacija i očekujemo poziv da zajedno radimo na rješavanju problema u kojima Filozofski fakultet može da pomogne“, poručio je Barović.

Medijatorka skupa, doc. dr Biljana Maslovarić, prodekanka za nauku i međunarodnu saradnju, kazala je da se otvorena katedra od prošle godine tematski bavi okruglim stolovima. Istakla je da svaki čovjek ima pravo da ima jednaki tretman u društvu bez obzira na sve različitosti.

„Ako nije uspostavljeno društvo da svi ljudi imaju prava i jednakost onda ne možemo govoriti o rzavijenom drzuštvu. Napravljeni su koraci ka principima jednakosti u Crnoj Gori, ali kapije se nalaze u našem umu. Moramo da razmijemo da je različitost kvalitet, i da svaki čovjek bez obzira na različitost zaslužuje da živi život sretnim. Obrazovni sistem je obavezan da stvara uslove da svi ljudi budu sretni u svom životu“, poručila je Maslovarić.

 

Izvor: Vijesti.me